ZBIRKA KAMENIH GRBOVA Šibenik

Lokacija: Dobrić 8, iznad prozora drugog kata

Trokutasti štit: Stupajući lav.

Lokacija: Dobrić 8, iznad prozora drugog kata

Trokutasti štit: Stupajući lav.

Lokacija: Crkva sv. Nikole, na glavnom pročelju

Okrugli štit: Vodoravna greda.

 Lokacija: Crkva sv. Nikole, na glavnom pročelju

Okrugli štit: Vodoravna greda.

Lokacija: Crkva sv. Nikole

Štit a mandrola.

Lokacija: Crkva sv. Nikole

Štit a mandrola.

Lokacija: Pekarska ulica

U okruglom štitu: Iznad dvije ukrštene lovorove graničce stupajući lav praćen gore desno osmokrakom zvijezdom sve nadvišeno krunom.

Lokacija:  Pekarska ulica

U okruglom štitu: Iznad dvije ukrštene lovorove graničce stupajući lav praćen gore desno osmokrakom zvijezdom sve nadvišeno krunom.

Lokacija: Ulica Jurja Barakovića, kuća Štrkalj

Štit u obliku tarče: U polju stupajući vuk.Iz kacige okrenute udesno kao nakit izrasta vuk kao u štitu koji u rukama drži tanki razvučeni svitak. Lijevo se iz kacige spušta lišće akantusa.

Vojna oprema i oružje koje nose ratnici karakteristični su za sredinu 15. stoljeća, pa se prema tome tada može datirati i ovaj grb. Grb s likom vuka nalazimo kod uskočke obitelji Hreljanović, no u njihovoj varijanti vuk u ruci drži sablju, kako u štitu tako i u nakitu. Ova obitelj spominje se u drugoj polovici 16. stoljeća a poznat je i pozlaćeni ciborij Vuka Hreljanovića s kraja 16. stoljeća, pronađen u Senju, kojeg je izradio nepoznati zlatar. Prvi spomen prezimena Hreljanović datira pak u Šibenik. U spisima šibenskog notara Karatusa Vitalea, nalazi se podatak iz 20. travnja 1459. godine, o šibenskom zlataru Pavlu Hreljanoviću, koji je oporukom ostavio veliki zemljoposjed. Moguće je da je Pavao izradio spomenuti ciborij, koji je zatim do Vuka Hreljanovića došao obiteljskim naslijeđem. Iako se u grbu Hreljanovića nalazi vuk sa sabljom, najstarija poznata potvrda tog grba je grbovnica iz sredine 16. stoljeća, stoga ne znamo kako je grb izgledao prije. Budući da se njena upotreba pojavljuje na ovim prostorima tek nakon dolaska Osmanlija u drugoj polovici 15. stoljeća, u grb je morala biti dodana kasnije.

*http://www.sibenik.in/bastina/prikaz-vojnika-na-sibenskom-Gotickom-portalu- jedinstven-je-u-svijetu/65254.html
*Enver Ljubović, “Senjski plemići i uskoci Hreljanovići”, Senjski zbornik 30 (2003): 149-152.
*Kolanović, Šibenik u kasnom srednjem vijeku, 99, bilj. 138.
*Der Adel des Konigreichs Dalmatien, 13, Taf. 9.
*Marija Šercer, Oružje u prošlosti (Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1980), 15-16.

Lokacija: Jurja Barakovića, kuća Štrkalj

Štit u obliku tarče: U polju stupajući vuk. Iz kacige okrenute udesno kao nakit izrasta vuk kao u štitu koji u rukama drži tanki razvučeni svitak. Lijevo se iz kacige spušta lišće akantusa.

Vojna oprema i oružje koje nose ratnici karakteristični su za sredinu 15. stoljeća, pa se prema tome tada može datirati i ovaj grb. Grb s likom vuka nalazimo kod uskočke obitelji Hreljanović, no u njihovoj varijanti vuk u ruci drži sablju, kako u štitu tako i u nakitu. Ova obitelj spominje se u drugoj polovici 16. stoljeća a poznat je i pozlaćeni ciborij Vuka Hreljanovića s kraja 16. stoljeća, pronađen u Senju, kojeg je izradio nepoznati zlatar. Prvi spomen prezimena Hreljanović datira pak u Šibenik. U spisima šibenskog notara Karatusa Vitalea, nalazi se podatak iz 20. travnja 1459. godine, o šibenskom zlataru Pavlu Hreljanoviću, koji je oporukom ostavio veliki zemljoposjed. Moguće je da je Pavao izradio spomenuti ciborij, koji je zatim do Vuka Hreljanovića došao obiteljskim naslijeđem. Iako se u grbu Hreljanovića nalazi vuk sa sabljom, najstarija poznata potvrda tog grba je grbovnica iz sredine 16. stoljeća, stoga ne znamo kako je grb izgledao prije. Budući da se njena upotreba pojavljuje na ovim prostorima tek nakon dolaska Osmanlija u drugoj polovici 15. stoljeća, u grb je morala biti dodana kasnije.

*Enver Ljubović, “Senjski plemići i uskoci Hreljanovići”, Senjski zbornik 30 (2003): 149-152.
*Kolanović, Šibenik u kasnom srednjem vijeku, 99, bilj. 138.
*Der Adel des Konigreichs Dalmatien , 13, Taf. 9.
*Marija Šercer, Oružje u prošlosti (Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1980), 15-16.
Lokacija: Jurja Barakovića 10

Štit u obliku tarče: Na krilu hodajući lav koji u desnici drži buzdovan. Iz kacige kao nakit izrasta torzo lava. S obje strane štita kao plašt spušta se razgranato akantusovo lišće.

* Il Re d'Armi di Sebenico, T. VI.

Lokacija: Jurja Barakovića 10

Štit u obliku tarče: Na krilu hodajući lav koji u desnici drži buzdovan. Iz kacige kao nakit izrasta torzo lava. S obje strane štita kao plašt spušta se razgranato akantusovo lišće.

* Il Re d’Armi di Sebenico, T. VI.

Lokacija: Ulica kralja Tomislava 4

U okruglom štitu: Iz oblaka izrasta savijena ruka koja drži buzdovan. Ukras kaciga iz koje se spušta plašt koji se savija u volute.

Lokacija: Ulica kralja Tomislava 4

U okruglom štitu: Iz oblaka izrasta savijena ruka koja drži buzdovan. Ukras kaciga iz koje se spušta plašt koji se savija u volute.

Lokacija: Ugaoni stup u Ulici kralja Tomislava, nasuprot kbr. 6

Štit u obliku tarče: U polju krilo.

Lokacija: Ugaoni stup u Ulici kralja Tomislava, nasuprot kbr. 6

Štit u obliku tarče: U polju krilo.

Lokacija: Stup na uglu Zagrebačke i Ulice kraljice Jelene

Trokutasti štit: Na trobrijegu stoji ptica.

Lokacija: Stup na uglu Zagrebačke i Ulice kraljice Jelene

Trokutasti štit: Na trobrijegu stoji ptica.

Lokacija: Stup na uglu Ulice sv. Nikole Tavilića i Ulice Petra Nakića

Štit u obliku tarče: U polju polovica konja uspravljenog nalijevo.

Lokacija: Stup na uglu Ulice sv. Nikole Tavilića i Ulice Petra Nakića

Štit u obliku tarče: U polju polovica konja uspravljenog nalijevo.