ZBIRKA KAMENIH GRBOVA Split
Grb koji pridržavaju dva naga dječaka u potpunosti je otučen.
Ivan Krstitelj Karepić javlja se prvi put 1554. na kapitulu, iste godine kada se spominje i obiteljska palača s grbom. Bio je vikar trima nadbiskupima (Andriji i Marku Corneliju i Alojziju Michieliju), a godine 1583. lišen je službe zbog neposluha. Na glavnom splitskom trgu uz vijećnicu proširio je i preuredio svoju palaču u renesansnom stilu 1564. godine i na nju postavio obiteljski grb s tri zvijezde u gornjem i tri kosa pojasa u donjem polju štita. Bio je posljednji član roda Karepića kako je naznačeno u natpisu ispod grba.
IO. BAP. VLTIM. CAREPEAE. GENTIS. SVPERSTES.
PATRIAE. DECORIS. STVDIO. MAIOR. AEDES. RE
LAVDABILITER AVCTAS ORNAVIT.
MDLXIIII
Osim još jednog sličnog, reduciranog grba koji se nalazi u blizini, grb kanonika Ivana postavljen je na kuli u špilji kod crkve sv. Jere na Marjanu.
*Cvito Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil 1, Zagreb 1954., 94-95.
*Duško Kečkemet, Crkva i eremitaža sv. Jere na Marjanu, PPUD 11, Split 1959., 104-105. *Ivan Ostojić, Metropolitanski kaptol u Splitu, Zagreb 1975., 247-248.
Lokacija: Narodni trg, na pročelju palače između dva prozora prvog kata
Grb koji pridržavaju dva naga dječaka u potpunosti je otučen.
Ivan Krstitelj Karepić javlja se prvi put 1554. na kapitulu, iste godine kada se spominje i obiteljska palača s grbom. Bio je vikar trima nadbiskupima (Andriji i Marku Corneliju i Alojziju Michieliju), a godine 1583. lišen je službe zbog neposluha. Na glavnom splitskom trgu uz vijećnicu proširio je i preuredio svoju palaču u renesansnom stilu 1564. godine i na nju postavio obiteljski grb s tri zvijezde u gornjem i tri kosa pojasa u donjem polju štita. Bio je posljednji član roda Karepića kako je naznačeno u natpisu ispod grba.
IO. BAP. VLTIM. CAREPEAE. GENTIS. SVPERSTES.
PATRIAE. DECORIS. STVDIO. MAIOR. AEDES. RE
LAVDABILITER AVCTAS ORNAVIT.
MDLXIIII
Osim još jednog sličnog, reduciranog grba koji se nalazi u blizini, grb kanonika Ivana postavljen je na kuli u špilji kod crkve sv. Jere na Marjanu.
*Cvito Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil 1, Zagreb 1954., 94-95.
*Duško Kečkemet, Crkva i eremitaža sv. Jere na Marjanu, PPUD 11, Split 1959., 104-105.
*Ivan Ostojić, Metropolitanski kaptol u Splitu, Zagreb 1975., 247-248.
Južni zid kapele sv. Lovre predstavlja velika bifora između čijih lukova je bio isklesan lav raširenih krila i s otvorenom knjigom. Sa strane mletačkog lava koji je potpuno otučen 1943. godine su po tri dupina izravno klesani na zidu bez štita uz lukove prozora.
Grbovi gradskog kneza Vittora Dolfina (1437. – 1439. i 1451. – 1453.) nalazili su se na nekadašnjoj kapeli uz vijećnicu i to drugo razdoblje kneževanja označava fazu pregradnje kada je sagrađena kapela posvećena sv. Lovri između kompleksa Kneževa dvora, lože i palače Karapić.
Na postolju kipa sv. Lovre izrađenom za kapelu i nekada postavljenom na jugoistočnom uglu vijećnice, danas u crkvi sv. Lovre na Pazdigradu, nalazi se isti grb. Jedna od kruna bunara u klaustru franjevačkog samostana na Poljudu ukrašena je grbom istoga kneza s uklesanim natpisom.
*Radoslav Bužančić, Bonino Jakovljev Milanac i splitski gradski projekti s početka 15. stoljeća, KiG 1-2, 2018., 23-24.
*Arsen Duplančić, Mletački lavovi u Splitu, KB 18, 1988., 32.
*Cvito Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil 1, Zagreb 1954., 88.
*Stanko Piplović, Vode Splita, Split 2006., 28.
*Alberto Rizzi, I leoni di Venezia in Dalmazia, Venezia 2005., 209.
Lokacija: Narodni trg, Kapela uz gradsku vijećnicu
Južni zid kapele sv. Lovre predstavlja velika bifora između čijih lukova je bio isklesan lav raširenih krila i s otvorenom knjigom. Sa strane mletačkog lava koji je potpuno otučen 1943. godine su po tri dupina izravno klesani na zidu bez štita uz lukove prozora.
Grbovi gradskog kneza Vittora Dolfina (1437. – 1439. i 1451. – 1453.) nalazili su se na nekadašnjoj kapeli uz vijećnicu i to drugo razdoblje kneževanja označava fazu pregradnje kada je sagrađena kapela posvećena sv. Lovri između kompleksa Kneževa dvora, lože i palače Karapić.
Na postolju kipa sv. Lovre izrađenom za kapelu i nekada postavljenom na jugoistočnom uglu vijećnice, danas u crkvi sv. Lovre na Pazdigradu, nalazi se isti grb. Jedna od kruna bunara u klaustru franjevačkog samostana na Poljudu ukrašena je grbom istoga kneza s uklesanim natpisom.
*Radoslav Bužančić, Bonino Jakovljev Milanac i splitski gradski projekti s početka 15. stoljeća, KiG 1-2, 2018., 23-24.
*Arsen Duplančić, Mletački lavovi u Splitu, KB 18, 1988., 32.
*Cvito Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil 1, Zagreb 1954., 88.
*Stanko Piplović, Vode Splita, Split 2006., 28.
*Alberto Rizzi, I leoni di Venezia in Dalmazia, Venezia 2005., 209.
Trokutasti štit U polju kula.
Ovaj grb i drugi kameni grbovi s kulom u štitu izvan perimetralnog zida palače pripisuje se obitelji Petrache-Comuli poput grba s kulom u Marulićevoj ulici. Njezini članovi obnašali su značajne dužnosti u splitskoj komuni, a spominju se i u Trogiru, Šibeniku i na dalmatinskim otocima. Od 14. stoljeća predstavnici obitelji članovi su Maloga, a od 15. stoljeća i Velikog vijeća grada Splita.
Osim obiteljskog grba u Muzeju grada Splita grb s dvije kule u štitu, nalazi se na nadgrobnoj ploči kanonika Jakova de Petrachisa (1495.-1513.), danas u klaustru samostana na Poljudu. Na ploči Marulić Petrachis u istoj crkvi na Poljudu iz kraja 16. i početka 17. stoljeća, osim lava, znamena obitelji Marulić, je i kula kao rezultat spajanja obitelji.
*Josip Bosnić, Grbovi na srednjovjekovnim stambenim kućama u Splitu, Magistarski rad, Zadar 2015., 98-102.
*Radoslav Bužančić, Palača pjesnika Marka Marulića u Splitu, KiG 1-4, Pučišća 2012., 20.
*Duško Kečkemet, Nekadašnji izgled jugoistočnih zgrada na Narodnom trgu, KB 7 – 8, Split 1978., 72-74.
*Tomislav Marasović, Razvoj stambene kuće u Splitu od ranog srednjeg vijeka do danas, u: Zbornik Društva inženjera i tehničara u Splitu, Split 1958., 100.
*Elvira Šarić Kostić, Splitski grbovi – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita, Split, 2018., 126-127.
*Elvira Šarić Kostić, Mletački kaštel u Splitu, Split 2020., 21-22.
Lokacija: Bosanska ulica 9, istočno pročelje
Trokutasti štit: U polju kula.
Ovaj grb i drugi kameni grbovi s kulom u štitu izvan perimetralnog zida palače pripisuje se obitelji Petrache-Comuli poput grba s kulom u Marulićevoj ulici. Njezini članovi obnašali su značajne dužnosti u splitskoj komuni, a spominju se i u Trogiru, Šibeniku i na dalmatinskim otocima. Od 14. stoljeća predstavnici obitelji članovi su Maloga, a od 15. stoljeća i Velikog vijeća grada Splita.
Osim obiteljskog grba u Muzeju grada Splita grb s dvije kule u štitu, nalazi se na nadgrobnoj ploči kanonika Jakova de Petrachisa (1495.-1513.), danas u klaustru samostana na Poljudu. Na ploči Marulić Petrachis u istoj crkvi na Poljudu iz kraja 16. i početka 17. stoljeća, osim lava, znamena obitelji Marulić, je i kula kao rezultat spajanja obitelji.
Okrugli štit uokviren kartušom s volutama: Raskoljen i presjeca ga greda.
Ovo je ojednostavljena varijanta obiteljskog grba jer se u inače lijevom polju u gornjem kutu nalazi raskriljeni dvoglavi orao s krunom iznad glave orla.
Splitska obitelj Cambj (Cambi) podrijetlom iz mjesta pokraj Siene, odakle preko Firence dolaze u Split početkom 15. stoljeća i proglašeni su splitskim građanima. U Veliko vijeće primljena su braća Jerolim Nikola i Petar Cambi 1671. godine.
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Split 2018., 140-141.
Lokacija: Bosanska ulica 4, zaglavni kamen
Okrugli štit uokviren kartušom s volutama: Raskoljen i presjeca ga greda.
Ovo je ojednostavljena varijanta obiteljskog grba jer se u inače lijevom polju u gornjem kutu nalazi raskriljeni dvoglavi orao s krunom iznad glave orla.
Splitska obitelj Cambj (Cambi) podrijetlom iz mjesta pokraj Siene, odakle preko Firence dolaze u Split početkom 15. stoljeća i proglašeni su splitskim građanima. U Veliko vijeće primljena su braća Jerolim Nikola i Petar Cambi 1671. godine.
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Split 2018., 140-141.
Štit u obliku konjske glave: U polju dvoglavi raskriljeni orao.Kamena ploča ispod štita s reduciranim grbom dvoglavog orla sa slovima T i F te geslom:
Splitska obitelj Cambj (Cambi) podrijetlom je iz mjesta blizu Siene odakle su preko Firence došli u Split nešto prije 1412., a Firentinac ser Franciscus Bartoli de Cambis je već 1413. godine proglašen splitskim građaninom. Braća Jeronim Nikola i Petar Cambi, pok. Petra primljena su uz posebne uvjete u plemićko, Veliko vijeće grada Splita 1671. godine.
*Josip Bosnić, Grbovi na srednjovjekovnim stambenim kućama u Splitu, Magistarski rad, Zadar 2015., 106-107.
*Arsen Duplančić, Regesta zapisnika splitskoga Velikog vijeća od 1620. do 1755. godine, GPPD 14, Split 1998., 70.
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Zadar 2018., 138-139.
Lokacija: Bosanska ulica, zapadno pročelje palače Cambi, visina drugog kata
Grb u obliku konjske glave: U polju dvoglavi raskriljeni orao. Kamena ploča ispod štita s reduciranim grbom dvoglavog orla sa slovima T i F te geslom: ADEPTVS VIRTVTE (Podložan vrlini).
Splitska obitelj Cambj (Cambi) podrijetlom je iz mjesta blizu Siene odakle su preko Firence došli u Split nešto prije 1412., a Firentinac ser Franciscus Bartoli de Cambis je već 1413. godine proglašen splitskim građaninom. Braća Jeronim Nikola i Petar Cambi, pok. Petra primljena su uz posebne uvjete u plemićko, Veliko vijeće grada Splita 1671. godine.
Ovalni štit uokviren kartušom s volutama: Štit grba podijeljen vodoravnom gredom, gore tri stilizirana cvijeta ispod kojih je bik s krunom na glavi okrenut udesno kojega presijeca kosa greda, dolje tri petokrake zvijezde. Iznad grba kaciga i stilizirano lišće.
Barokni grb na kući sjeverno od gradske Vijećnice pripadao je obitelji Bolis. Ponešto drugačije oblikovan grb obitelji nalazi se u katastru mjernika Petra Kurira u Arheološkom muzeju u Splitu. Zemlje na području Splita i Trogira mletačka vlast dodijelila je Franji Bolisu, sinu Leandra iz Venecije koji je 1727. blagajnik carina, umro 1736. i sahranjen u crkvi sv. Dominika. Imao je sinove Leandra (1703. – 1759.) i Petra (1714. – 1789.) koji je bio zakupnik desetine na području Splita i sindik franjevačkog samostana na Poljudu, pokopan u katedrali. Poznati su franjevac Franjo i kanonik Jakov Bolis, kancelar splitske nadbiskupije.
Prezime Bolis javlja se u popisu skradinskog plemstva u Obrovcu, Zadru i Ninu. U Veneciju se obitelj doselila iz bergamskog sela Somasca i u drugoj polovini 18. stoljeća primljena je u plemićko vijeće Torcella.
*Josip Bosnić, Grbovi na srednjovjekovnim stambenim kućama u Splitu , Magistarski rad, Sveučilište u Zadru, Poslijediplomski studij Graditeljsko nasljeđe, Zadar 2015., 246-247.
*Arsen Duplančić, Grbovi obitelji Bolis i Macukat, PPUD 26, Split 1986., 503-506. * Il Re d'Armi di Sebenico, T. VI.
Lokacija: Iza lože 3
Ovalni štit uokviren kartušom s volutama: Štit grba podijeljen vodoravnom gredom, gore tri stilizirana cvijeta ispod kojih je bik s krunom na glavi okrenut udesno kojega presijeca kosa greda, dolje tri petokrake zvijezde. Iznad grba kaciga i stilizirano lišće.
Barokni grb na kući sjeverno od gradske Vijećnice pripadao je obitelji Bolis. Ponešto drugačije oblikovan grb obitelji nalazi se u katastru mjernika Petra Kurira u Arheološkom muzeju u Splitu. Zemlje na području Splita i Trogira mletačka vlast dodijelila je Franji Bolisu, sinu Leandra iz Venecije koji je 1727. blagajnik carina, umro 1736. i sahranjen u crkvi sv. Dominika. Imao je sinove Leandra (1703. – 1759.) i Petra (1714. – 1789.) koji je bio zakupnik desetine na području Splita i sindik franjevačkog samostana na Poljudu, pokopan u katedrali. Poznati su franjevac Franjo i kanonik Jakov Bolis, kancelar splitske nadbiskupije.
Prezime Bolis javlja se u popisu skradinskog plemstva u Obrovcu, Zadru i Ninu. U Veneciju se obitelj doselila iz bergamskog sela Somasca i u drugoj polovini 18. stoljeća primljena je u plemićko vijeće Torcella.
*Arsen Duplančić, Grbovi obitelji Bolis i Macukat, PPUD 26, Split 1986., 503-506.
Trokutasti štit: Vodoravno podijeljen, gore tri sedmerokrake zvijezde u nizu, dolje tri kose grede. Grb je uokviren gotičkim okvirom izmjeničnih zubaca, a u dnu štita cvjetni ukras.
Iza gradske vijećnice nad vratima romaničko-gotičke kuće nalazi se grb s elementima obiteljskog grba Karepića, ali nema sigurnih potvrda pripadnosti grba.
Sličan grb na kuli Karepić kraj crkve sv. Jere na Marjanu sadržava elemente grba koji se nalazi iza gradske vijećnice.
*Josip Bosnić, Grbovi na srednjovjekovnim stambenim kućama u Splitu, Magistarski rad, Sveučilište u Zadru, Poslijediplomski studij Graditeljsko nasljeđe, Zadar 2015., 135-137.
Lokacija: Iza lože 2, iznad ulaznih vrata kuće
Trokutasti štit: Vodoravno podijeljen, gore tri sedmerokrake zvijezde u nizu, dolje tri kose grede. Grb je uokviren gotičkim okvirom izmjeničnih zubaca, a u dnu štita cvjetni ukras.
Iza gradske vijećnice nad vratima romaničko-gotičke kuće nalazi se grb s elementima obiteljskog grba Karepića, ali nema sigurnih potvrda pripadnosti grba.
Sličan grb na kuli Karepić kraj crkve sv. Jere na Marjanu sadržava elemente grba koji se nalazi iza gradske vijećnice.
Trokutasti štit: Razdijeljen okomitom gredom u kojoj su okomito položena tri ljiljana, ispod grede dvoglavi raskriljeni orao. Iznad štita kaciga s medaljonom oko vrata i krunom iz koje rastu u nakitu dva raskriljena orlovska krila, desno i lijevo, unutar kojih je položen ljiljan.
Obitelj Capogrosso prati se od prve polovine 15. stoljeća, a potomci trgovca iz Bergama, Nikole dal Zapello zvanog Capogrosso 1529. godine primljenog među splitske građane imali su ugarsko plemstvo. Braća Bartol, Frane i Jeronim Capogrosso 1666. dukalom su imenovani plemićima i članovima Vijeća zbog sudjelovanja u ratovima, a u Vijeće su uvedeni 1671. godine.
Obitelj se vremenom obogatila i stekla mnoge posjede na području Splita, Kaštela i u Poljicima, a ženidbenom vezom s obitelj Kavanjin imetak se povećao. Početkom 20. stoljeća izumrli su muški potomci obitelji dok su se pripadnice po ženskoj lozi preselile u Italiju.
Grb na nadgrobnoj ploči Franje i Nikole Capogrossa iz 1704. godine je u katedrali.
*Arsen Duplančić, Regesta zapisnika splitskoga Velikog vijeća od 1620. do 1755. godine, GPPD 14, Split 1998., 64.
*Arsen Duplančić, Bilješka o rimskom reljefu s vojnom opremom iz Splita, VAHD 108, Split 2015., 282
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Split 2018., 140-141.
*Mario-Nepo Kuzmanić, Splitski građani: prezime i etnos (I. dio), Mogućnosti 7-9, Split 2013, 139-140.
Lokacija: Lokacija: Iza lože 4
Trokutasti štit: Razdijeljen okomitom gredom u kojoj su okomito položena tri ljiljana, ispod grede dvoglavi raskriljeni orao. Iznad štita kaciga s medaljonom oko vrata i krunom iz koje rastu u nakitu dva raskriljena orlovska krila, desno i lijevo, unutar kojih je položen ljiljan.
Obitelj Capogrosso prati se od prve polovine 15. stoljeća, a potomci trgovca iz Bergama, Nikole dal Zapello zvanog Capogrosso 1529. godine primljenog među splitske građane imali su ugarsko plemstvo. Braća Bartol, Frane i Jeronim Capogrosso 1666. dukalom su imenovani plemićima i članovima Vijeća zbog sudjelovanja u ratovima, a u Vijeće su uvedeni 1671. godine.
Obitelj se vremenom obogatila i stekla mnoge posjede na području Splita, Kaštela i u Poljicima, a ženidbenom vezom s obitelj Kavanjin imetak se povećao. Početkom 20. stoljeća izumrli su muški potomci obitelji dok su se pripadnice po ženskoj lozi preselile u Italiju.
Grb na nadgrobnoj ploči Franje i Nikole Capogrossa iz 1704. godine je u katedrali.
*Arsen Duplančić, Bilješka o rimskom reljefu s vojnom opremom iz Splita, VAHD 108, Split 2015., 282.
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Split 2018., 140-141.
*Mario-Nepo Kuzmanić, Splitski građani: prezime i etnos (I. dio), Mogućnosti 7-9, Split 2013, 139-140.
Trokutasti štit: Dvije usporedne kose grede.Nad štitom vrpca. Grb uokviren okvirom s izmjeničnim zubcima, u dnu štita stilizirano lišće s jedne i druge strane.
Grb na palači Alberti smještenoj uz sjeverni rub srednjovjekovnog Splita nalazi se na luneti gotičkog portala palače prije proširenja na sjevernoj strani dok još nije zadirala u prostor renesansnog bedema na Pisturi krajem 18. stoljeća.
Pripadnici splitske plemićke obitelji Alberti zabilježeni su od 13. stoljeća kao suci, vijećnici i kanonici, Ivan Alberti istaknuo se 1596. godine u oslobađanju Klisa, a nosili su i naslov viteza sv. Marka. Početkom 19. stoljeća prezime pišu u obliku degli Alberti, a u 20. stoljeću iselili su u Italiju.
Grb Alberti, osim na palači u Kružićevoj nalazi se na nadgrobnoj ploči Janka iz 1492. iz katedrale i Nikole (1557. – 1642.) na predočnici s likom sv. Dujma u riznici katedrale.
*Miroslav Granić – Denis Martinović, Plemstvo kraljevine Dalmacije 1814. – 1918., Split 2018., 46-47.
*Viki Jakaša Borić, Palača Alberti u Splitu, Peristil 46, Zagreb 2003., 85-93.
*Mario-Nepo Kuzmanić, Splitski plemići, prezime i etnos, Split 1998., 57-62.
Lokacija: Kružićeva 3, luneta portala palače Alberti
Trokutasti štit: Dvije usporedne kose grede. Nad štitom vrpca. Grb uokviren okvirom s izmjeničnim zubcima, u dnu štita stilizirano lišće s jedne i druge strane.
Grb na palači Alberti smještenoj uz sjeverni rub srednjovjekovnog Splita nalazi se na luneti gotičkog portala palače prije proširenja na sjevernoj strani dok još nije zadirala u prostor renesansnog bedema na Pisturi krajem 18. stoljeća.
Pripadnici splitske plemićke obitelji Alberti zabilježeni su od 13. stoljeća kao suci, vijećnici i kanonici, Ivan Alberti istaknuo se 1596. godine u oslobađanju Klisa, a nosili su i naslov viteza sv. Marka. Početkom 19. stoljeća prezime pišu u obliku degli Alberti, a u 20. stoljeću iselili su u Italiju.
Grb Alberti, osim na palači u Kružićevoj nalazi se na nadgrobnoj ploči Janka iz 1492. iz katedrale i Nikole (1557. – 1642.) na predočnici s likom sv. Dujma u riznici katedrale.
*Viki Jakaša Borić, Palača Alberti u Splitu, Peristil 46, Zagreb 2003., 85-93.
*Mario-Nepo Kuzmanić, Splitski plemići, prezime i etnos, Split 1998., 57-62.
Okrugli štit: Slovo A unutar kućnog znaka u obliku zakovice sunovraćenih gornjih krajeva, donji dio između dvije skraćene grede.
Lokacija: Bernardov prolaz
Okrugli štit: Slovo A unutar kućnog znaka u obliku zakovice sunovraćenih gornjih krajeva, donji dio između dvije skraćene grede. .